Kako je Delcy Rodríguez postala nova liderka Venecuele
Iako su novogodišnje poruke slale poruku mira i prosperiteta, ulazak u novu 2026. godinu donijela je potres u Venecueli, zemlji latinske Amerike koja se već godinama nalazi u dubokoj političkoj, ekonomskoj i društvenoj krizi. U ranim jutarnjim satima 3. januara, SAD su izvele vojnu operaciju u ovoj zemlji, svrgnuvši s vlasti aktuelnog predsjednika Niolasa Madura. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je nakon nekoliko sati, da su snage SAD “zarobile Madura i njegovu suprugu Ciliu Flores” te da su ih izveli iz zemlje.
Pritvor u MDC -u u Brooklynu
Maduro je prvo prebačen u Guantanamo, a potom i u New York u federalni pritvorski centar Metropolitan Detention Center (MDC) u Brooklynu, u kojem se inače pritvaraju osumnjičeni i optuženi za teške zločine, uključujući i imena visokog profila, dok čekaju premještanje u zatvor. Neka od njih su: Joaquín “El Chapo” Guzmán, bivši vođa meksičkog kartela Sinaloa, jedan od najmoćnijih narko-bossova svijeta uhapšen i suđen u SAD-u, Ghislaine Maxwell, britanska nasljednica, povezana s aferom Jeffreyja Epsteina, R&B zvijezda R. Kelly, osuđen na višegodišnju kaznu zbog kriminalnih djela povezanih sa stjecanjem koristi i seksualnog zlostavljanja, Sam Bankman-Fried, osnivač propale kripto berze FTX, optužen i osuđen za prevaru, kao i američki reper i producent Sean “Diddy” Combs.
I dok se čeka Madurovo pojavljivanje pred sudom u južnom okrugu New Yorka, kako bi se izjasnio o optužbama koje mu se stavljaju na teret, pitanje koje je 3. januara visilo u zraku je – ko će sada voditi zemlju od 30 miliona stanovnika?
Obraćanje potpredsjednice
Vrhovni sud je naložio potpredsjednici zemlje Delcy Rodríguez da “odmah preuzme i vrši funkciju predsjednika” kako bi se održao rad države i osigurala unutarnja stabilnost.
Prema venecuelanskom ustavu, bez obzira da li je odsustvo privremeno ili apsolutno, potpredsjednik preuzima predsjedničke dužnosti.
Rodríguez – ujedno i ministrica finansija i nafte – preuzela je dužnost u subotu poslijepodne, prenosi CNN. Nakon hapšenja Madura i njegove supruge Cilie Flores, predsjedavala je sjednicom Nacionalnog vijeća za odbranu, okružena drugim ministrima i visokim dužnosnicima, te zahtijevala njihovo “trenutno oslobađanje”, osuđujući američku vojnu operaciju. Govoreći na državnoj televiziji Rodríguez je Madura nazvala “jedinim predsjednikom u Venecueli”, dodajući da je vlada spremna da se brani.
Njena izjava i pojavljivanje uslijedilo je nakon spekulacija da je pobjegla iz zemlje u Rusiju. Ono što je rekla u obraćanju bio je zbunjujuće, budući da je nedugo prije njenog govora, američki predsjednik Donald Trump novinarima rekao da je državni sekretar SAD-a Marco Rubio razgovarao sa Rodríguez, te da je ona izrazila spremnost da učini “šta god SAD traže”.
Jedna od najmoćnijih političkih figura u zemlji
Delcy Eloína Rodríguez Gómez, rođena je 1969. godine u Caracasu i dugogodišnja je političarka i bliska Madurova saveznica. Od 2018. godine je potpredsjednica Venezuele.
Potječe iz politički angažirane porodice. Nen otac bio je ljevičarski gerilski borac i osnivač revolucionarnog pokreta 1970-ih, što je ostavilo jak utjecaj na oblikovanje njenog političkog identiteta.
Tokom karijere, bila je ministrica komunikacija i informacija (2013–2014), ministrica vanjskih poslova (2014–2017), predsjednica Nacionalne ustavne skupštine (ANC) (2017–2018). Kada ju je Maduro 2018. godine imenovao za potpredsjednicu zemlje, postala je jedna od najutjecajnijih figura u njegovoj administraciji.
Osim potpredsjedničke uloge, Maduro je 2024.godine Rodriguez povjerio i fukciju ministrice ekonomije i finansija, te ministrice nafte, što joj je donijelo status ključne figure u upravljanju venecuelanskom ekonomijom i energetskim sektorom u vrijeme snažnih američkih sankcija.
Lojalista chavističkog režima
Kada je riječ o njenom političkom utjecaju, za nju se tvrdi da je lojalista chavističkog režima, političkog pokreta koji je osnovao predsjednik Hugo Chávez. (Nakon njegove smrti pokret predvodi Maduro).
Kao ministrica vanjskih poslova i potpredsjednica, bila je često glasna u kritikama sankcija i vanjskih pritisaka, istovremeno podržavajući Madurovu politiku, dok je optuživala druge vlade na forumima UN-a da pokušavaju podkopavati njenu zemlju.
Pedesetšestogodišnja Rodríguez studirala je pravo na Centralnom univerzitetu Venezuele. Ono što je sada nepoznato je, koji kurs će zauzeti kao provremeni vođa zemlje – da li će nastaviti Madurov put ili izabrati kurs draži Americi.
Neki analitičari smatraju da je malo vjerovatno da će Rodríguez napraviti ustupke Sjedinjenim Državama.
“Ona nije umjerena alternativa Maduru”
„Ona nije umjerena alternativa Maduru. Ona je bila jedna od najmoćnijih i najtvrdokornijih figura u cijelom sistemu“, rekao je za CNN Imdat Oner, politički analitičar u Institutu Jack D. Gordon i bivši turski diplomata sa sjedištem u Venecueli, dodajući: „Njen dolazak na vlast izgleda da je rezultat neke vrste dogovora između Sjedinjenih Država i ključnih aktera koji se pripremaju za post-Madurov scenario. U tom kontekstu, ona bi u suštini služila kao čuvarica dok demokratski izabrani lider ne preuzme dužnost.“
Kako su Delta Force izvele akciju hapšenja
Podsjećamo, američka vojska upala je u Madurovu kuću 3. januara u 02:01 po lokalnom vremenu. Američke snage su, bez detaljnjeg objašnjenja, isključile struju u glavnom gradu Caracasu. Prema tvrdnjama Trumpa, Maduro je pokušao ući u sigurnu sobu ograđenu čelikom i prošao pored vrata, ali ih nije uspio zatvoriti.
Prema nekim izvještajima, Maduro i njegova supruga su uhvaćeni dok su spavali, bez otpora, i prisilno izvedeni iz rezidencije, uz podršku američkih obavještajnih i vojnih snaga.
Maduro i njegova supruga su ukrcani na američki vojni brod USS Iwo Jima, a zatim u avion, koji je kasnije sletio u zračnu bazu Nacionalne garde Stewart u državi New York.
Madura je zarobila američka Delta Force, elitna antiteroristička jedinica vojske, nakon što je izvor CIA-e u venecuelanskoj vladi pomogao SAD-u da prati njegovu lokaciju.
Trump je dodao da nijedan američki vojnik nije poginuo i da je bilo “malo” povrijeđenih. Više od 150 aviona je korišteno da se tim za izvlačenje dovede u glavni grad, prenosi BBC.
Optužena i supruga i sin
Velika porota u New Yorku podigla je optužnicu protiv Madura i njegove supruge, koje se optužuje za zavjeru radi narkoterorizma i uvoza kokaina, posjedovanje mitraljeza i destruktivnih naprava protiv SAD-a.
Prema optužnici koju je objavilo Američko ministarstvo pravosuđa, Maduro se između ostalog optužuje da je Venecuelu pretvorio u centar korupcije potpomognute trgovina drogom za vlastitu korist.
No, optužnica pokazuje da je kompletan politički vrh ove zemlje navodno bio godinama involviran u šverc droge velikih razmjera. Optužnicu nije izbjegao ni njihov sin Nicolás Maduro Guerra kojeg se tereti da je učestvovao u slanju pošiljki kokaina i planiranje slanja droge u New York i Miami.
Trump je dvije venecuelanske narkobande, Tren de Aragua i Cartel de los Soles, označio kao strane terorističke organizacije (FTO) i tvrdio da Cartel de los Soles predvodi lično Maduro.
Negirajući ove optužbe i svoju povezanost sa narkokartelom, Maduro je ranije kazao kako SAD koriste svoj “rat protiv droge” kao izgovor da ga skinu s vlasti i dođu do ogromnih rezervi nafte Venecuele.
Hapšenje Madura uslijedilo je nakon višemjesečnih pritisaka američke administracije, i napada na venecuelanske brodove u Karipskom moru, uz objašnjenje da se na brodove puca jer prevoze drogu.
Od septembra, američke snage su ubile više od 100 ljudi u najmanje 30 napada na navodne brodove za trgovinu drogom iz Venecuele na Karibima i Pacifiku,čime se, prema riječima pravnih stručnjaka, vjerovatno prekršilo američko i međunarodno pravo.
Razgovor sa Madurom
Trump i njegovi suradnici su u protekloj godini intenzivno kritizirali Madura, ne samo zbog optužbi za narkotrgovinu i korupciju, već i zbog tvrdnji da izbori u toj zemlji nisu bili slobodni, fer i transparentni i da vlast Venecuele – posebno predsjednik Nicolás Maduro i njegova stranka – koriste državni aparat da ostanu na vlasti bez realne konkurencije, te da ga ne smatraju legitimnim predsjednikom.
Prije hapšenja radilo se i na komunikaciji između predsjednika SAD-a i Venecuele. Maduro se obraćao američkoj javnosti i slao poruke da je spreman razgovarati, da bi Trump i Maduro krajem prošle godine razgovarali telefonom, što je potvrdio i Trump novinarima u svom Air Force One avionu: „Ne želim da išta komentarišem, ali odgovor je potvrdan. Ne bih rekao da je prošlo dobro ili loše. Bio je to telefonski razgovor”, kazao je Trump.
Razgovor se navodno odnosio na američki zahtjev da Maduro odstupi sa funkcije predsjednika Venecuele. Podsjećamo, Maduro je treći predsjednički mandat počeo 10. januara 2025. godine, nakon kontroverznih izbora 28. jula 2024. godine, nakon kojih je opozicija tvrdila da je stvarni pobjednik Edmund González Urrutia, a da je Maduro vlast zadržao uz pomoć represije i izborne krađe.
Osim što se od američke državne tužiteljice Pam Bondi moglo čuti, a što je objavila na svom X-u da će se Maduro suočiti s punim gnjevom američke pravde na američkom tlu, pred američkim sudovima, američka administracija najavljuje kako će do tranzicije vlasti u ovoj zemlj, SAD „upravljati“ Venecuelom, ali i njenom naftom. Trump je na konferenciji za novinare optužio Venecuelu za krađu američkih naftnih interesa i rekao da će Washington te interese preuzeti nazad.
Zemlja sa 20 posto svjetskih naftnih resursa
Trump je na konferenciji za novinare uoči Madurovog privođenja u New York rekao kako je naftni biznis u Venecueli duže vremena potpuna propast. „Naše velike američke naftne kompanije, najveće bilo gdje u svijetu, će ući, potrošiti milijarde dolara, popraviti teško oštećenu infrastrukturu, naftnu infrastrukturu, i početi zarađivati novac za zemlju”, kazao je Trump prenosi BBC.
Prema podacima Američke uprave za energetske informacije, ova južnoamerička zemlja ima približno 303 milijarde barela sirove nafte, što čini oko 20% svjetskih naftnih resursa.
Mnoge zemlje i međunarodne organizacije vide vojne udare i hapšenje kao kršenje suvereniteta i međunarodnog prava, te lideri globalno uglavnom pozivaju na mir i poštovanje prava. Iz Evrope, nekih latinoameričkih država i UN-a mogu se čuti pozivi na deeskalaciju i diplomatsko rješenje. Rusija i Kina uglavnom su u istim tonu osudile akciju, nazivajući je činom oružane agresije koja je zabrinjavajuća, pozvavši SAD da oslobode Madura i njegovu suprugu i da prestanu s rušenjem vlade Venecuele.
Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva nazvao ju je “neprihvatljivom linijom” koja predstavlja kršenje suvereniteta Venezuele i opasan presedan za međunarodne odnose. Od predsjednika Argentine Javiera Mileie moglo se čuti da je ovaj čin dobra vijest za slobodni svijet, ističući da bi zakoniti predsjednik trebao preuzeti vlast (vjerovatno aludirajući na opozicionog političara Edmunda Gonzáleza Urrutiu).
Stručnjaci za međunarodno pravo dovode u pitanje zakonitost cijele akcije. „Ne možete reći da je ovo bila operacija provođenja zakona, a zatim se okrenuti i reći da sada mi moramo voditi državu“, rekao je Jeremy Paul, profesor na Univerzitetu Northeastern specijaliziran za ustavno pravo. „To jednostavno nema nikakvog smisla“, dodaje on, prenosi BBC.
Naredni dani odredit će kurs zemlje, kao i politički kurs nove privremene predsjednice Venecuele.
